Danas, 25. decembra, Rimokatolička crkva i svi hrišćani koji koriste gregorijanski kalendar proslavljaju Božić, najradosniji praznik koji simbolizuje rođenje Isusa Hrista.

Prema hrišćanskom učenju, Isus Hristos je rođen u ponoć, kada se sjajna zvezda zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema, ispunivši starozavetno proročanstvo o dolasku Spasitelja. Njegovo rođenje označilo je početak svetlosti i istine za čovečanstvo.
Vernici se tradicionalno klanjaju jaslama, simboličnom prikazu mesta gde je Hristos rođen, u kojima se nalaze figure Bogomladenca, Marije i Josifa. Ovaj običaj postavljanja jasli u crkvama, koji potiče iz 13. veka, proširio se i na domove vernika, gde jasle zauzimaju posebno mesto tokom praznika.
Iako se božićni običaji razlikuju širom sveta, svuda dominira atmosfera ljubavi, zajedništva i radosti.
Posebno mesto u prazničnom slavlju zauzima i ukrašavanje božićnih jelki, koje su simbol zajedništva porodice. Deca često dobijaju poklone u zamenu za recitovanje ili pevanje božićnih pesama.
U Srbiji, osim katolika, Božić danas slave i pripadnici rumunske zajednice u Banatu. Iako pravoslavne veroispovesti, oni koriste revidirani julijanski kalendar, koji je 1923. godine prilagodio naučnik Milutin Milanković.
Božić je dan mira i radosti, kada vernici širom sveta obeležavaju dolazak svetlosti i nade.