Svetska fondacija za prirodu saopštila je da čak jedna trećina globalno proizvedene hrane završi kao otpad. Oni su istakli da se tim postupkom na baca samo hrana, već i prirodni resursi koji su neophodni za njenu proizvodnju, kao što su zemljište, energija i voda, te su pokrenuli peticiju kako bi se tome stalo na put.
„Čak 50 miliona tona voća i povrća u Evropi se baca isključivo zbog ’nepravilnog’ oblika i sve to košta neverovatnih 140 milijardi evra. Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na deponije i svojim razlaganjem ispuštaju štetne materije kojima negativno utiču na okolinu i doprinose klimatskim promenama”, navedeno je na stranici Svetske fondacije za prirodu.
Kako su naveli, bacanje hrane se događa u čitavom lancu snabdevanja – od proizvodnje, prerade, prodaje i potrošnje. Na svetskom nivou baci se oko 1,3 milijarde tona (700 milijardi evra), a na nivou Evropske unije 88 miliona tona (143 milijardi evra).
U Srbiji bude bačeno oko 700.000 tona hrane, u Hrvatskoj oko 400.000 tona, a u Sloveniji oko 140.000 tona.
Osim što predstavlja ekološki, bacanje hrane predstavlja i socijalni problem.
„Trenutno ima 850 miliona gojaznih ljudi, 795 miliona gladnih ljudi koji nemaju dovoljno hrane za zdrav život, a čak devet miliona umire od gladi”, naveli su.
„Neophodan nam je funkcionalan sistem doniranja hrane koji bi omogućio i restoranima i prodavnicama jednostavan način pomaganja ugroženim ljudima. Sistem doniranja hrane, banke hrane, zakonska legislativa koja to sve omogućava i prati… Sve to u našim zemljama ili ne postoji ili ne funkcioniše najbolje. Glas naroda, međutim, može i treba da napravi razliku. Pošalji jasnu poruku, reci NE bacanju hrane”, zaključili su iz Svetske fondacije za prirodu.