Prema podacima Svetske organizacije za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization – FAO) iz 2021. godine, Srbija se sa oko 6.500 hektara pod duvanom, nalazi na 42. mestu po proizvodnji ove kulture na svetu.
Kako se navodi na sajtu Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, poređenja radi, sličnu površinu pod zasadom duvana ima Japan, čija je teritorija od Srbije veća više od četiri puta, kao i Meksiko, sa teritorijom skoro 25 puta većom od teritorije naše zemlje, prenosi N1.
Kada je reč o zemljama u okruženju, najveći proizvođač je Severna Makedonija, koja se sa 16.600 hehtara nalazi na visokom 19. mestu ove liste. Vlada Severne Makedonije je 2020. godine potrošila oko 32 miliona američkih dolara na subvencije za duvan.
Svetska zdravstvena organizacija, zajedno sa zemljama članicama, obeležava 31. maj kao Svetski dan bez duvana. Tema ovogodišnje globalne kampanje je „Gajimo hranu, a ne duvan“, koja za cilj ima isticanje dugoročne važnosti uzgoja održivih i hranljivih poljoprivrednih kultura umesto duvana, što u aktuelnom, veoma složenom trenutku za našu planetu i društvo, posebno dobija na značaju.
Negativne posledice uzgoja duvana
Na sajtu Zavoda navodi se da je globalna kriza kada je reč o obezbeđenosti hranom u porastu – podstaknuta sukobima, klimatskim promenama, uticajima pandemije korona virusa, kao i neizbežnim posledicama rata u Ukrajini.
„Zbog svega pomenutog, rastu cene goriva, đubriva, pa i hrane. U takvoj situaciji, uzgoj i proizvodnja duvana predstavljaju samo dodatni teret nikada rešenom problemu gladi u svetu, već ozbiljno narušenoj životnoj sredini i zabrinjavajućem trendu klimatskih promena.
Svedoci smo da je u ovom trenutku rekordnih 349 miliona ljudi na svetu u čak 79 zemalja, ugroženo usled nesigurnosti u snabdevenosti hranom, i to najviše u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, uključujući 30 zemalja afričkog kontinenta“, navode iz Zavoda.
Pored neposrednih rizika po zdravlje ljudi, dodaje se, važno je naglasiti i da uzgoj duvana zahteva ogromne prirodne resurse, uz dodatnu upotrebu pesticida i đubriva, koji doprinose degradaciji zemljišta.
Opširnije pročitajte ovde.
Izvor: Biznis.rs