blank

NATAŠA ĐEREG Kontrolu seče treba da sprovodi inspekcija, komunikacija sa građanima treba da postoji

blank
Mogli bi bolje da obaveštavaju građane, daju izveštaje o sprovedenim aktivnostima, učincima, planovima i uključuju zainteresovanu javnost u donošenje odluka i svoje aktivnosti

Branko M. Žujović

Nataša Đereg iz ekološke organizacije CEKOR je naša sugrađanka i trenutno verovatno najkvalifikovanija, a svakako jedna od najpozvanijih osoba u Srbiji, da govori o ekološkim temama. Zbog toga smo odlučili da sa njom razgovaramo o seči šume koja traje na području Treseta.

Seča obnove, kako u Vojvodinašumama nazivaju tekuću seču, uzburkala je delimično duhove na društvenim mrežama, ali se ispostavilo da niko od onih koji se protive seči do sada nije kontaktirao Vojvodinašume i pokušao da proveri vlastite informacije i pretpostavke, ali i navode samih Vojvodinašuma, pa prisustvujemo, u izvesnom smislu informativnom smislu, rovovskom onlajn sukobu.

Kako takvu situaciju prevazići i šta učiniti u postojećim okolnostima, pitali smo Natašu Đereg.

Vojvodoinašume tvrde da je seča, koja traje na Tresetu, potpuno u skladu sa njihovim planovima i da su obaveštenja blagovremeno objavili na sajtu nadležnog ministarstva, kao i na svom sajtu, te da je o svemu bila obaveštena mesna zajednica. Kakav je Vaš komentar? Da li je ovo dovoljan stepen obaveštenosti zajednice o seči?

Đereg: Kako javnost da zna da je u toku sprovođenje ovih ili drugih planova i da eventualno mogu na njih da utiču? Građani treba da znaju šta i gde da traže. Treba svaki dan da ulaze na određeni sajt. Na primer, na sajtu Vojvodinašuma nema rubrike o obaveštenjima, na primer, ili javnim raspravama, nego vi morate da uđete u neku rubriku koja se zove „FSC sertifikacije“ i onda je tu neki fajl npr „OGS_GJ-Suboticke-sume_izvod“ ili „Pregled radova na gajenju i koriscenju suma_SG Sombor_2021“. Sve potpuno neuređeno. Negde između mnogobrojnih fajlova stoji jedna zvezdica kao napomena koja kaže: “Proces donošenja planskih dokumenta je u toku, molimo sve zainteresovane da nam dostave svoje primedbe i sugestije za njihove izmene i dopune“.

Niti se zna na šta se to odnosi, niti koji je rok, niti išta. Ali, nadležni mogu da kažu da je bilo postavljeno na sajtu. To uopšte nije aktivno obaveštavanje građana. Eto, daću neku informaciju, tamo negde, ali neću nikoga obavestiti da ta informacija postoji. Nije ovo problem samo u ovom slučaju, to je uopšte problem u Srbiji, u svakom sektoru.

Negde je rečeno da seča u vreme vegetacije nije dozvoljena. U Vojvodinašumama kažu da propisi nalažu da se oplodna seča sprovodi od 10. septembra, ali da se to ne odnosi na takozvanu čistu seču, kao redovan način obnavljanja šuma. Da li je ovo zaista doba kada stabla vegetiraju i da li Vojvodinašume zaista krše propise?

Đereg: To da se krše propisi na pomneuti način nije bio moj komentar, jer zaista nisam bila na terenu i ne poznajem situaciju, osim onoga što pročitam na mreži. Po zakonu, seča obnavljanja šuma obavlja se od 10. septembra do početka vegetacije naredne godine, odnosno početka listanja glavne vrste. Da se šuma „odmah“ obnavlja, svi znaju da nije tako. Čak i da se odmah pošumi, treba čekati da se mladice prime, da ojačaju, da porastu… Nema izveštaja gde se i u kom procentu šuma podmladila, obnovila nakon pošumljavanja ili sama od sebe prirodnim putem. To se ne opisuje.

Iz Vojvodinašuma na kažu da seču ne nalažu cene ogreva ili građe, već starost šuma, odnosno životni vek stabala. Kažu da seči obnove pristupaju kada prođe životni vek stabla, malo pre nego što počne proces konačnog odumiranja i oslobađanja ugljenika. Kakav je Vaš komentar?

Đereg: Da li je ovim šumama zaista prošao životni vek i jesu li počele prirodno da odumiru? Većina aktivista misli da nije, ali nekakva potreba postoji čim su donete nove osnove, čim se pristupilo seči, i niko nek ne tvrdi da to nije ekonomska korist, već da je briga o budućoj fukciji šume i njenim ekosistemskim uslugama.

U Vojvodinašumama kažu i da ih niko od onih koji se seči protive na mrežama nije kontaktirao, da proveri činjenice i dokumentaciju. Da li je kontrolu seče, a nju treba kontrolisati uvek, zaista moguće sprovoditi onlajn, na “Fejsbuku”, ili bi neka od relevantnih ekoloških organizacija, poput Vašeg CEKOR-a, mogla da uspostavi komunikaciju sa pomenutim javnim preduzećem?

Đereg: Kontrolu seče treba da sprovodi inspekcija, a udruženja građana i pojedinci koji misle da je seča prekomerna mogu da prijave te radnje inspekciji, da oni utvrde stanje i činjenice. Javno preduzeće treba takođe da kontroliše njihov osnivač, pa nezavisni revizori itd. CEKOR se bavi širokim spektrom tema i problema, nismo još uspostavili kanale komunikacije, niti smo slali zvanične dopise ni zahteve za informacije od javnog značaja. Sve što imamo je da su nam neki novinari poslali dokumenta koja su dobijena od Vojvodinašuma i što smo pročitali u objavljenim člancima.

Oni koji kritikuju tekuću seču na Tresetu kažu da je julski požar zahvatio manje od dva hektara, a Vojvodinašume tvrde da je požar zahvatio 20 hekatara. Kako bismo mogli na relevantan način da proverimo i utvrdimo sve činjenice u vezi sa ovom razlikom?

Đereg: Treba tražiti dokumentaciju sa terenskog rada, pratiti GPS koordinate koje su upisane i proveriti kako je urađen taj deo posla. To može inspekcija da utvrdi.

Šta zamerate Vojvodinašumama, odnosno seči koja se sprovodi?

Đereg: Najviše im zameram to što ove šume posmatraju kao da su to obične šume, a ne deo zaštitnog pojasa na eolskom pesku, što se ne vrednuju dovoljno ostale funkcije šuma, ali oni mogu da kažu da to nije njihov posao. Druga stvar je način obaveštavanja javnosti o svemu što rade. Mogli bi bolje da obaveštavaju građane, daju izveštaje o sprovedenim aktivnostima, učincima, planovima i uključuju zainteresovanu javnost u donošenje odluka i svoje aktivnosti, na primer u vezi sa pošumljavanjem.

To je važna tema. Mislim da treba otvoriti bolju komunikaciju, deliti dokumente i uključivati sve koji se jave, a mediji naravno da o svemu objektivno izveštavaju..Uvek se mogu napraviti okrugli stolovi, mogu i onlajn događaji, gde bi svako mogao da postavi pitanja i dobije odgovore.

Imaš priču? Imaš vest? Budi i ti reporter!

Javi nam se!

Podelite vest sa prijateljima:

blank

Comments are closed.

blank
blank

Povezane vesti

Portal Subotičke.rs koristi kolačiće u cilju optimizacije funkcionalnosti i sadržaja sajta.
Korišćenjem portala prihvatate upotrebu kolačića.