Na listama najtraženijih knjiga u Srbiji trenutno se nalaze dela svetski poznatih autora poput Stivena Kinga, Ju Nesbea i Juvala Noa Hararija, ali i domaćih pisaca među kojima prednjače Jelena Bačić Alimpić i Dejan Tiago-Stanković.

Čitaoci najviše posežu za ljubavnim romanima, trilerima i knjigama iz oblasti popularne psihologije. Kod mladih je i dalje popularna fantastika i omladinska literatura, dok domaća proza beleži sve veće interesovanje.
Prema podacima iz knjižara, među najtraženijim naslovima u Srbiji 2025. godine izdvajaju se knjige poput „Bajka“ Stivena Kinga, „Krojač“ Jelene Bačić Alimpić, „Neksus“ Juvala Noa Hararija, „Kad lepotica ukroti zver“ Eloize Džejms, „Minesota“ Ju Nesbea, „Zamalek“ Dejane Tiago-Stanković, „Da je bio sa mnom“ Lore Naulin, „Limeni lijes za Zaimović Zejnu“ Muharema Bazdulja, „Sutra, i sutra, i sutra“ Gabrijele Zevin i „Lutam sad mrtav svetom“ Borivoja Gerzića. Ova lista pokazuje veliku raznovrsnost ukusa čitalaca – od horora i trilera, preko istorijskih i ljubavnih romana, do dela domaćih autora i savremenih bestselera.
Izdavačke kuće, poput Lagune, za letnje čitanje preporučuju dela poput romana „Slika s morem“ Fredrika Bakmana, „Krojača“ Jelene Bačić Alimpić, „Buketa žutih ruža“ Ljiljane Šarac, „Semper idem“ Đorđa Lebovića i „Crna noć nada mnom i zvezdano nebo u meni“ Ivana Tokina. Pored fikcije, veliki broj čitalaca poseže i za knjigama iz oblasti psihologije i popularne literature, pa su posebno traženi naslovi poput „Ovaj put biram sebe“ autora Dizgrama ili dela Štefani Štal, među kojima se ističe „Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj“.

Interesantno je da podaci iz prethodne godine pokazuju sve veće okretanje domaćim piscima. Publika je u velikoj meri posezala za romanima poput „Poslednji sati“ Jelene Bačić Alimpić i „Semper idem“ Đorđa Lebovića, a upravo je potonji naslov dobio brojne pohvale čitalaca, koji ga opisuju kao jedno od najpotresnijih i najsnažnijih dela domaće književnosti.
Kada se pogleda šira slika, najomiljeniji žanrovi u Srbiji i dalje su trileri, klasici i ljubavne priče sa srećnim završetkom, dok posebno mesto zauzimaju istorijski romani, epska fantastika i romansirane biografije. Biblioteke beleže veliku potražnju za knjigama poput „Bilo je jednom u Jugoslaviji“ Ivana Ivanjija, „Vidimo se u avgustu“ Gabrijela Garsije Markesa, „Beograd 3“ Siniše Kovačevića, „Naći ću te“ Harlana Kobena, kao i za popularnim priručnicima poput „Atomskih navika“ Džejmsa Klira.
Kada je u pitanju literatura za decu i omladinu, među najčitanijima su naslovi „O dugmetu i sreći“ Jasminke Petrović i „Mala čudovišta“ Dejvida Valijamsa, a veliku popularnost uživaju i knjige domaćih autora za mlade, poput Uroša Petrovića i Dejana Aleksića.



