Politički let Ptice slomljenih krila

Novosađanima bi trebalo da bude važno subotičko isklustvo, kako ne bi ponovili istu grešku, verujući u ideju da žito i kukolj smešani daju hleb

Branko M. Žujović

Pre nešto više od deset godina, najpre u ovdašnjoj štampi, a potom i na sajtu Fonda „Slobodan Jovanović“, objavio sam direktna svedočenja preživelih žrtava Drugog svetskog rata da se na Spomeniku „Ptica slomljenih krila“, pored imena nedužnih žrtava, nalaze i imena notornih ratnih zločinaca, poput Ištvana Lodrija, Ištvana Čelea, braće Ištvana i Janoša Pelhea i još nekih osvedočenih ratnih zločinaca.

Tekst „Imena ratnih zločinaca na Spomeniku Ptica slomljenih krila“ danas je ponovo aktuelan zbog namere lokalnih vlasti u Novom Sadu da slično znamenje postave u tamošnjem naselju Liman.

Najvažniji svedok zločina Ištvana Lodrija, baka Anđa Grubešić, danas, nakon višedecenijskih jalovih pokušaja da svirepo ubistvo svog oca Spasoja Ninkovića i sestre Bojke Ninković privede pravdi, više nema volje ni energije da se bori sa institucionalnim vetrenjačama.

Nakon duge i hrabre borbe, baka Anđa Grubešić, koja je 1941. godine imala sedam godina i svojim očima posmatrala egzekuciju oca i sestre, pomirila se sa činjenicom da u srpskom društvu dnevnopolitički interes uvek nadvlada onaj javni.

Šta više, u Subotici, za razliku od Ptice slomljenih krila koja natkriljuje ime Ištvana Lodrija, ne postoji javni spomenik na kojem bi se našla imena njenog oca Spasoja i sestre Bojke.

Slično je sa Todorom Palićem sa Hajdukova.

Ime njegovog ubice Ištvana Čelea danas je istaknuto na Spomeniku „Ptica slomljenih krila“, ali, koliko mi je poznato, ne postoji javni spomenik sa imenom Todora Palića.

Revizija ideološki našminkanih istorijskih podataka bila je nužna nakon što je Jugoslavija razorena. Problem svih postjugoslovenskih društava ogleda se, međutim, u pokušaju novog šminkanja istorije. Rebvizinističko klatno nije se zaustavilo na objektivnoj naučnoj „sredini“, već je iz političkih interesa zaljuljano do svog suprotnog pola gde se nalazi i danas.

Zar naš grad nije među prvima sve ubijene i poginule u Drtugom svetskom ratu stavio ravnoznačno, u jednu jedinu knjigu?

Zbog toga se danas naši zvaničnici, u naše ime, klanjaju imenima ubica i silovatelja, poput Ištvana Lodrija, Ištvana Čelea ili braće Pelhe.

Kada sam pre nekoliko meseci pokušao da dostavim novinske tekstove o ratnim zločincima, objavljene s jeseni 1944. godine, u kojima se navode imena ratnih zločinaca istaknuta na Spomeniku „Ptica slomljenig krila“, predstavnici nadležnog odbora odgovorili su mi da im dostavim originalne sudske presude.

U protivnom, navodno, ne mogu da urade ništa po ovom pitanju.

Pogađate, originalne sudske presude negde su iščezle i za njih danas više niko ne zna.

Kao da je važno pomenuti spomenik načičkati imenima, bez ikakve verodostojne naučne provere istorijskih činjenica i kao da prisustvo imena ljudi koji su počinili najstrašnije zločine ne baca senku na same nedužne žrtve.

Uostalom, Odbor za komemoraciju nevinim žrtvama streljanim 1944. godine 30. juna 1994. godine izvestio je javnost i državne organe, bez imalo ustručavanja, da tadašnju komemoraciju u Senćanskom groblju organizuje „u nedostatku nepristrasnih (naučnih) ocena“.

Šta drugo osim cinične presumpcije nevinosti ostaje nakon decenija i decenija ideološkog pristupa istoriji Drugog svetskog rata, pa šovinističkog talasanja, partijaškog zapošljavanja u ovdašnjim ustanovama i potpune institucionalne zakorovljenosti onoga što bi trebalo da bude kultura pamćenja?

Još veći je cinizam kada ovdašnja politika uoči svakih izbora svojoj izbornoj masi namiguje i dobacuje „dogodine na Kosovu i Metohiji“, a s jeseni se skrušeno klanja imenima ratnih zločinaca, zvanično i svečano odajući im poštu za nešto što niko normalan na svetu ne odobrava i ne podržava. Sve patriota do patriote!

Zbog svega ovoga, Novosađanima bi trebalo da bude važno subotičko iskustvo, kako ne bi ponovili istu grešku verujući u ideju da žito i kukolj smešani daju hleb. To možda biva kod formiranja koalicije, ali kod pristojnog i svesnog sveta ta vrsta kompromisa ne sme da prođe.

 

Imena ratnih zločinaca na spomeniku „Ptica slomljenih krila“?

Ispostavilo se da spomenik „Ptica slomljenih krila“, podignut 1994. godine žrtvama partizanske vojske u Subotici, u stvari vrvi od imena ratnih zločinaca iz Drugog svetskog rata, ali ni danas ne postoji državna odlučnost da se to promeni

Fond „Slobodan Jovanović“, januar 2012.

Javnost Subotice krajem prošle godine uznemirena je svedočenjem Anđe Grubešić, koja je kao sedmogodišnja devojčica 1941. godine gledala ubistvo svog oca, Spasoja Ninkovića i sestre Bojke Ninković. Ime ubice, ozloglašenog mađarskog ekstremiste Ištvana Lodrija, gospođa Grubešić našla je među imenima navodno nevinih žrtava na spomeniku „Ptica slomljenih krila“, podignutom 1994. godine.

Posle njenog svedočenja u lokalnoj štampi, među imenima na spomeniku identifikovana su i braća Ištvan i Janoš Pelhe, odgovorni za smrt najmanje 25 ljudi srpske i bunjevačke nacionalnosti u Subotici i okolini 1941. godine i silovanje jedne šesnaestogodišnje devojke. Pored imena ovih zločinaca, na spomeniku je i ime Ištvana Čele, ubice Todora Palića iz Hajdukova kod Subotice.

Danas pokojni Blaško Stražarković, komesar Komande mesta u Subotici iz 1944. goldine, svedočio je 10. novembra 1994. godine u Večernjim novostima da se na tada upravo podignutom spomeniku, samo letimičnim uvidom, može izbrojati najmanje tridesetak ratnih zločinaca. Osim toga, Stražarković je tvrdio i da je u Senćanskom groblju 1944. godine streljano oko 300 pripadnika zloglasne mađarske fašističke organizacije „Njilaši“, kompromitovanih državnih službenika i jedan broj zarobljenih esesovaca, a ne 7.000 nevinih ljudi kako se danas ponekad tvrdi.

Muk odgovornih

Anđelka Grubešić poslala je 15. novembra prošle godine pismo Savezu vojvođanskih Mađara. Pre toga, pisala je o svom i javnom problemu gradonačelniku Saši Vučiniću, Srpskoj naprednoj stranci, Čabi Šepšeiju i Tamašu Korhecu, ali nikada nije dobila odgovor.

Grubešićeva je na pijaci u Subotici, uoči Nove godine, srela Jožefa Kasu, koji je 1994. godine bio na čelu Odbora komemoraciju nevinim žrtvama iz 1944. godine, ali joj je ovaj navodno rekao da mu se javi posle praznika i da on s ovim slučajem u stvari nema nikakve veze.

Povrh svega, Ištvan Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara, izjavio je da nikada nije dobio pismo Anđelke Grubešić, iako je ona u lokalnoj štampi objavila faksimil otpremnice koja govori suprotno.

Spomenik srpske partitokratije

Okolnosti podizanja spornog spomenika su čitav skandal. Nekada visoko pozicionirani državni službenik priložio mi je kopiju dokumenta, koji svedoči da je Sekretarijat za privredu AP Vojvodina 21. oktobra 1994. godine bio naložio Skupštini opštine Subotica da u roku od jednog dana sruši spomenik „Ptica slomljenih krila“, podignut na parceli 10337/2.

Pet dana kasnije, Urbanističko-građevinska inspekcija naložila je Odeljenju za urbanizam, stambeno-komunalne poslove, privredu, poljoprivredu i malu privredu Skupštine opštine Suboptica da „izlaskom na lice mesta utvrdi da li je navedeni objekat porušen u skladu sa navedenim rešenjem“.

Nalozi državnih organa nisu ispoštovani. Spomenik je podignut i oko njega se svake jeseni okupljaju pristaše teorije o „genocidu“ nad „nevinim“ žrtvama „srpskih partizana“ 1944. godine.

Visoko pozicionirani funkcioner države i istaknuti član Socijalističke partije Srbije, koji je želeo da ostane anoniman, tada je vodio pravi administrativni rat, kako bi sprečio podizanje spomenika. Formalno-pravno, u tome je uspeo. Ali, u stvarnosti nije.

Pankov „zaslužan“ za spomenik

Prema njegovom svedočenju, neko u SPS-u odlučio je da se spomenik ipak podigne, stavljajući se iznad države Srbije. Ko?

Radovan Pankov, kaže moj izvor iz SPS-a, svakako uz saglasnost Slobodana Miloševića. Vođe socijalista smatrale su da će ovim velikim ustupkom imati političku korist u igri koju su tada već uveliko zaigrali s Jožefom Kasom.

Podizanje spomenika od početka su pratile političke i istorijske konotacije. Neke su išle do neukusa i drskosti, koja vređa prave žrtve Drugog svetskog rata, pripadnike antifašističkih pokreta i njihove potomke.

Tako Odbor za komemoraciju nevinim žrtvama streljanim 1944. godine, na primer, 30. juna 1994. godine izveštava javnost i državne organe da će predstojeća komemoracija u Senćanskom groblju biti dostojanstvena i bez velikih pretenzija, baš kao i komemoracija deportovanim subotičkim Jevrejima.

U istom dopisu, odbor je konstatovao i da se komemoracija u Senćanskom groblju organizuje „u nedostatku nepristrasnih (naučnih) ocena“, a u zaključku navodi da budući spomen-park treba da bude ograđen „kako u njega dalje ne bi dolazila razna stoka“.

Odbor za komemoraciju činili su: Jožef Kasa, Laslo Sekereš, dr Ištvan Bogner, Karolj Koplar, Peter Ric, Mikloš Uzon, Geza Dobo i Gabor Kudlik.

Da se država povukla u poslednjem momentu, prepuštajući zakonitost i poredak partitokratskoj volji vođa SPS-a, svedoči i policajac iz tadašnje Druge stanice. On tvrdi da su on i njegove kolege oktobra 1994. godine bili u pripravnosti. Dobili su dopis da preduzmu mere, ako dođe do pokušaja izgradnje spomenika. Bili su pripravni i pripadnici Resora državne bezbednosti, ali je neko iznenada naredio povlačenje svih državnih organa.

Ishod odluka partiotokratske države danas je tiha revizija rezultata Drugog svetskog rata, jer se svake godine, početkom novembra, gradske vlasti Subotice klanjaju ratnim zločincima, bez političke volje da njihova imena uklone sa spomenika.

Za utvrđivanje istine nedostaje energije, stručnosti i – novca. Ali, pre svega političke volje.

Anđelka Grubešić, starica od 78 godina, danas jedina u Subotici pokušava da ispravi veliku nepravdu nanetu njoj, njenom detinjstvu i njenom narodu od – njene države.

 

SVEDOČANSTVA SUBOTIČANA O ZLOČINCIMA ČIJA SE IMENA NALAZE NA SPOMENIKU „PTICA SLOMLJENIH KRILA“

HORTIJEVI EKSTREMISTI UBIJALI CIVILE PRED DECOM

Među „nevinim žrtvama“ partizana našao se i Ištvan Čele, koji je 1941. godine kod kućnih vrata ubio Todora Palića iz Hajdukova

U Subotici i okolini još žive svedoci zločina Hortijevih ekstremista za vreme Drugog svetskog rata. Među njima je Anđelka Grubešić, sedamdesetosmogodišnja starica, čijeg su oca Spasoja Ninkovića i najstariju sestru Bojku Ninković ubili Hortijevi vojnici po dojavi Ištvana Lodrija, čije se ime danas nalazi na spomeniku „Ptica slomljenih krila“, među „nevinim partizanskim žrtvama“.

Pucali u nenaoružanog čoveka pred porodicom

– Posle dolaska okupatora u naš grad, otac nas je poveo prema Bačkoj Topoli. Hteo je da odsednemo kod rođaka, kako bismo se sklonili od ratnih dešavanja i ubistava srpskih civila po gradu. Na putu, pored našeg vinograda na „Heđeku“, ugledale su nas komšije Mađari. Među njima bili su Ištvan Lodri i Ileš Berkeš. Odmah su povikali: „Četnik, četnik!“. Tu se odjednom stvorila mađarska vojska. Nastalo je komešanje. Otac je pokušao da objasni da samo ćerke vodi kod rođaka u Bačku Topolu. Kada je video da će vojnici pucati, pokušao je da pobegne. Na nesreću, za njim je u strahu skočila i moja najstarija sestra Bojka. Vojnici su hladnokrvno pucali u mog nenaoružanog oca i sestru. Ubili su ih na mestu – priča Anđelka Grubešić. – Sve sam to gledala očima sedmogodišnjeg deteta. Sedamdeset godina nosim tu užasnu scenu u srcu. Kada sam na spomeniku u Senćanskom groblju, među navodnim žrtvama pročitala ime Ištvana Lodrija, bila sam duboko povređena.

Bacili leš u jamu

Subotičanin D. K. (identitet svedoka poznat je autoru teksta), svedoči o smrti Todora Palića i Stojana Grbića iz Hajdukova kod Subotice. Njih je, kao civile, likvidirao lokalni ekstremista Ištvan Čele. I njegovo ime danas se pod firmom nevine žrtve nalazi na spomeniku „Ptica slomljenih krila“.

– Po izjavi porodice pokojnog Palića, žene Kate, sina Dušana, ćerki Milice i Grozde, Čele ga je ubio kod kućnih vrata. Telo pokojnika odvukao je do jame u dvorištu. Bacio ga je, stavivši mu neku gumu od bicikla na vrat. Čuvši pucanj, Todorov sin Dušan pobegao je kroz prozor u šumu. To mu je spasilo život. Ekstremisti su ga posle bezuspešno tražili – priča D. K. – Ubice se nisu zadovoljile ubistvom Palića. Ubili su i komšiju, Stojana Grbića.

Porodice pokojnih Palića i Grbića bile su tihe, napredne zemljoradničke porodice. Todor Palić u Hajdukovo se doselio 1932. godine iz Vukovara.

– Posle rata Palići su se vratili iz progonstva, ali im je kuća bila porušena. Stanovali su posle na Paliću, u Pionirskoj ulici. Grozda Palić bila je član Mesnog odbora Palić. Kasnije su se odselili u Beograd. Sin Duško bio je profesor Veterinarskog fakulteta u Beogradu. Koliko znam, katedru je predao svom sinu Todoru – dodaje D. K.

Žrtve zloglasne braće Pelhe

Ž. Krnajski iz naselja Kelebija, svedoči o smrti svog oca Stevana Krnajskog i strica Laze Krnajskog. Njih dvojicu su, sa još preko 20 Srba i Bunjevaca, ubili braća Ištvan i Janoš Pelhe, 1941. godine.

– Oca i strica, zajedno sa ostalim žrtvama, bacali su s prozora Žute kuće. Ubijeni su posle mučenja. Sve žrtve bile su prvobitno sahranjene na jednoj njivi. Vlasnica je tokom okupacije prkosno pričala po naselju da je „Racima nađubrila njivu“. Našim vlastima, na kraju ju je prijavio njen sin, koji je, iako Mađar, bio mobilisan u našu vojsku na kraju rata. Posle rata, žrtve su identifikovane po odeći, a posle ekshumacije sahranjeni su u pravoslavnom groblju u Dudovoj šumi, pored izginulih ruskih vojnika. Braća Pelhe likvidirani su na kraju rata. Likvidirala ih je na našem imanju, u malom ritu, „Dobrina grupa“. Ovu grupu činili su pripadnici Ozne – kaže Ž. Krnajski.

Pelheovi su do Drugog svetskog rata bili nadničari kod bogatih srpskih porodica u naselju Kelebija. Čim je mađarska vojska okupirala Suboticu, postali su najokoreliji ekstremisti, odgovorni za smrt desetina nevinih ljudi. O njihovim zlodelima u Subotici, svedoči i pismo narodnog heroja Jovana Mikića – Spartaka, komandanta Subotičkog partizanskog odreda, od 24. septembra 1944. godine.

Mikić je pisao da su braća Pelhe 1941. godine naredili ubistvo 24 Srba i Bunjevaca. Dva meseca pre nego što je Subotica oslobođena (10. oktobra 1944. godine), uputili su grupu nemačkih vojnika da siluju jednu šesnaestogodišnju devojku.

Subotička istoriografija već dve decenije ćuti o zločinima okupatora u Drugom svetskom ratu. Trend je izjednjačavanje žrtava Hortijevih okupatorskih vojnika i onih koje je streljala Narodnooslobodilačka vojska posle oslobođenja grada.

Svojevremeno formirana Viktimološka komisija nije do kraja obavila posao. Kao da je istoriografija sebi za cilj postavila redizajn ishoda Drugog svetskog rata i nivelisanje moralne pozadine rata. Da nije tako, imena ratnih zločinaca nikada se ne bi našla na javnom spomeniku, koji svake jeseni redovno pohode čak i predstavnici Skupštine grada, odajući im poštu i polažući im cveće.

Zašto?

84. susret kolekcionara u Nepkeru

U organizaciji Društva kolekcionara Subotice, u subotu 25. marta, biće upriličen 84. susret kolekcionara numizmatike, razglednica, antikviteta, filatelije. Svojevrsna izložba je i prodajnog karaktera, razmene,

Više »

Tajna broja Pi

Nijedan broj, simbol ili oznaka nisu pobudili toliko interesovanje javnosti kao čuveni broj π ili Pi. U čast ovom broju svake godine gimnazijalci subotičke Gimnazije

Više »

Rezultati Zonske smotre recitatora

Zonska smotra recitatora „Pesniče naroda mog” održana je u četvrtak, 9. marta 2023. godine u staroj čitaonici Gradske biblioteke Subotica a u organizaciji Gradske biblioteke

Više »

Predavanje Lasla Čorbe u Gradskom muzeju

Povodom godišnjice Mađarske revolucije i borbe za slobodu, Laslo Čorba mađarski istoričar, univerzitetski profesor, akademik, bivši generalni direktor Mađarskog nacionalnog muzeja, održaće predavanje o grofu

Više »

Promocija poezije Ljubice Vukov Davčik

U novoj Gradskoj čitaoni, sinoć je održana promocija novog troknjižja „Preobraženje 3,2,1“ Ljubice Vukov Davčik. U toploj, porodičnoj atmosferi prisustvovali smo predstavljanju šestog triptiha, troknjižja

Više »

Javni čas Kiš teatra

Nakon četiri meseca rada, mladi glumci pozorišne radionice Kiš teatra na srpskom jeziku u organizaciji Fondacije „Danilo Kiš“ spremni su da se predstave subotičkoj publici

Više »

Četvrtak studentskog filma

U prostoru Udruženja Klara i Rosa (Petefi Šandora 15) svakog četvrta tokom meseca marta biće organizovana projekcija studentskih filmova sa akademija umetnosti iz zemlje i

Više »

FK Solid poražen od Solunca

Fudbaleri Solida odigrali su i sedmu kontrolnu utakmicu. Protivnik je bila odlična ekipa Solunca iz Karađorđeva koja se nalazi u samom vrhu PFL Subotice, a

Više »

Po prvi put krv dao 21 davalac

U saradnji sa Odeljenjem transfuziologije OB Subotica, danas je realizovana kalendarska akcija dobrovoljnog davanja krvi u Politehničkoj školi. Na akciju je došlo 49 potencijalnih davalaca

Više »

Subvencije kao prilika za posao

Nacionalna služba za zapošljavanje juče je objavila 13 javnih poziva za subvencionisano zapošljavanje za ovu godinu, rekla je na današnjem presu Verica Vujadinović, vd direktora

Više »

Fudbal: Spartak – Partizan 1:2

Fudbaleri Spartaka poraženi su na svom terenu rezultatom 1:2 (0:1)  od Partizana u okviru 22. kola Mozzart bet Super lige. Spartak: Dubljanić, Tanasin (84. Bonsu),

Više »

Kuda na leto? (VIDEO)

Kraj februara predstavlja uvod u proleće, pa nas dlanovi zasvrbe kako se kalendarski približava, treba putovati. Beogradski sajam turizma se tradicionalno organizuje baš tad, ove

Više »

Radno vreme za Dan državnosti

Povodom obeležavanja predstojećeg praznika Dan državnosti-Sretenje, u sredu i četvrtak, javna preduzeća i ustanove neće raditi ili će sugrađanima pružati usluge kroz dežurstvo. JKP „Čistoća

Više »

Pojačana kontrola kamiona i autobusa

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, od 13. do 19. februara ove godine, sprovodiće međunarodnu akciju pojačane kontrole saobraćaja usmerenu na otkrivanje prekršaja koje

Više »

70 godina ispod dva Atlasa (VIDEO)

Gradska biblioteka Subotica 2023. godine slavi jubilej, 70 godina od useljenja u njenu sadašnju zgradu, u nekadašnju Nacionalnu kasinu. Zgrada je izgrađena na mestu stogodišnje

Više »

Fudbalerke Spartaka savladale Osijek

ŽFK Spartak je juče savladao ekipu Osijeka u Hrvatskoj u okviru priprema za predstojeći deo prvenstva. Slavile su golubice protiv višegodišnjeg prvaka Hrvatske rezultatom 0:1

Više »

Spartak poražen od Čukaričkog

Fudbaleri Spartaka poraženi su na svom terenu, u okviru 20. kola Mozzart bet Super lige Srbije, od Čukaričkog rezultatom 1-3 (0-1). Spartak: Dubljanić, Ado, Bijelović,

Više »

Konkurs za nove pesme HosanaFesta

HosanaFest danas raspisuje konkurs za nove pesme koje će publika moći da čuje 8. oktobra u Subotici na istoimenom festivalu. Slogan ovogodišnjeg festivala glasi: „Rastimo

Više »

Subotica-trans bez obustave rada

Posle današnjeg sastanka predstavnika vozača „Suboticatransa“ i gradonačelnika Subotice, Stevana Bakića, kako nezvanično saznajemo, postignut je dogovor o povećanju plata, pa shodno tome, neće biti

Više »

Štrajk vozača Suboticatransa

Deo od 143 vozača Suboticatransa, koliko ih je zaposleno u toj firmi, stupio je u štrajk polovinom januara zahtevajući povećanje plata. Predviđen rok za odgovor

Više »

Program Svetosavske nedelje

U subotu, 21. januara u Zadužbini Dušana Radića počinje Svetosavska nedelja. Organizatori napominju da će programi biti emitovani i na jutjub kanalu SKC „Sveti Sava“.

Više »

Bazen na Prozivci privremeno zatvoren

Javno komunalno preduzeće „Stadion“ saopštilo je da će sportsko-rekreativni centar „Prozivka“ biti zatvoren zbog tehničkih problema na filterima za prečišćavanje bazenske vode. Kako se navodi,

Više »

Palić na peni od jezera (VIDEO)

Zlatno doba Palića počinje još u 19. veku kada se otvara pruga Budimpešta-Zemun i tramvajska linija do Subotice. Prošlog veka iskopana je prva termalna bušotina

Više »

Gerecki uživo u Grunfu!

Subotička publika biće u prilici da u subotu, 14. januara, uživa u zvucima alt rok benda „Gerecki“. Početak koncerta zakazan je za 21 čas u

Više »

Objavljene nove cene goriva

Litar evrodizela će danas od 15 časova koštati najviše 195 dinara. Litar evro premijuma BMB 95 koštaće maksimalno 164 dinara. Ove cene važe do narednog

Više »

Badnji dan u centru Subotice

U petak, Badnjeg dana po Julijanskom kalendaru, u organizaciji SKC „Sveti Sava“ Subotica i Srpske pravoslavne crkvene opštine sečenjem, osveštanjem i paljenjem badnjaka na Gradskom

Više »

Objavljene nove cene goriva

Litar evrodizela će do narednog petka na pumpama koštati maksimalno 197 dinara za litar, dok će benzin evropremijum BMB 95 najviše koštati 164 dinara za

Više »

Objavljeni prvi rezultati popisa

Na sajtu Republičkog zavoda za statistiku (RZS) danas su objavljeni prvi rezultati Popisa stanovništva koji je rađen ove godine na teritoriji Srbije. U Srbiji živi

Više »

Košarkaši Spartaka doživeli poraz

Košarkaši Spartaka doživeli su četvrti ovosezonski gostujući poraz. U trinaestom kolu Košarkaške lige Srbije, Sloga je savladala Spartak rezultatom 90:83 (21:26, 17:17, 29:14, 23:26). Kraljevu

Više »

Danas su Detinjci!

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Detinjce, jedan od najvažnijih praznika tokom Božićnog posta koji važi za jedan od najlepših i najzanimljivijih porodičnih praznika.

Više »

1. januara skaču rate kredita

Evropska centralna banka danas je održala sednicu na kojoj je razgovarano o promeni ključnih kamatnih stopa. One su današnjom odlukom podignute za 50 baznih poena,

Više »

Uhapšen D.J. (1972) zbog ubistva

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Subotici uhapsili su D. J. (1972) iz Subotice zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo. On

Više »

Piše Vlada Arsić: Drug Mirko

Iako je prošlo duže od pola veka, verujem da moja generacija i dalje pamti profesora Rašu, nastavnika srpsko-hrvatskog jezika u osnovnoj školi. Još tada je

Više »

Preminula Melinda Sabo

Preminula je Melinda Sabo, tridesetdevetogodišnja majka dve devojčice, saopšteno je u lokalnoj „Fejsbuk“ grupi „Naše malo nekome je sve Subotica“, gde je bio organizovan niz

Više »

Na seoskoj slavi

Ne pamtim kada sam poslednji put bio na seoskoj slavi, u selu onom pravom, planinskom, besputnom i bezljudnom. Pozvao me komšija s drugog brda, čovek

Više »

Opomena starog mosta

Ne pamtim koliko sam puta prešao preko tog mosta. Čak i kada za tim nije bilo preke potrebe. Na mestu gde je tvorac stvorio jedan

Više »

Subotica dobila Selfi muzej (FOTO)

Prateći trendove, ekipa Subotičana osmislila je prostor namenjen svima onima koji vole da prave sefi fotografije. U jedinstvenom muzeju, kroz različite scenografije, poput „zlatne sobe“,

Više »

Nebojša Vojvodić peva za Melindu

Subotičanin Nebojša Vojvodić održaće sutra nastup na centralnom gradskom trgu u svrhu prikupljanja novčanih sredstava za lečenje sugrađanske Melinde Sabo. Nastup je zakazan za 17

Više »

Ružina ulica sutra bez vode

Javno komunalno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ saopštilo je da će u četvrtak doći do prekida u vodosnabdevanju u Ružinoj ulici, na potezu od Đevđelijske do

Više »

Dvanaestorica snažnih

Na Stadionu malih sportova, protekle subote održano je Međunarodno takmičenje snažnih ljudi, u kom je učešće uzelo dvanaest takmičara iz Češke, Slovačke, Poljske, Rumunije, Mađarske

Više »

Mala škola dnovinarstva

Rečju, koliko god se zgražavamo nad objavljenim intervjuom sa serijskim silovateljom, ponajpre bi morali da se zgrozimo nad samim sobom, nad našim moralnim načelima i pohotom, željom

Više »

Zatvorite sve normalne

Uskoro na slobodu izlazi još petorica osvedočenih silovatelja, a tada ćemo, verovatno, ponovo slušati nikad glasnije „argumente“ legalista i pobornika svakojakih ljudskih prava koji će,

Više »

„Ljubinka Bobić“ Minji Peković

Predsednik Udruženja dramskih umetnika Srbije, Nebojša Dugalić, obavestio je Narodno pozorište u Subotici da je nagrada „Ljubinka Bobić“, bijenalna nagrada Udruženja dramskih umetnika Srbije za

Više »

Spartak posle poraza smenio trenera

Fudbalski klub „Spartak“ izgubio je juče protiv Radničkog iz Niša u dvanaestom kolu Superlige Srbije, rezultatom 3:0. Spartak je dobro počeo, ali je domaćin pojačao

Više »

Otvorena prva izložba u Art hangaru

U novootvorenom Art hangaru sinoć je otvorena izložba „Tihi oporavak” („Silent recovery”), gde su Laslo Antal, Jelena Grujičić, Edita Kadirić, Balint Sombati, Maja Rakočević Cvijanov,

Više »