U Subotici je danas, 4. jula 2025. godine, tradicionalnim polaganjem venaca, obeležen Dan borca – značajan datum u istoriji nekadašnje Jugoslavije.

Okupljanje je počelo kod spomenika Žrtvama fašizma, a potom se nastavilo kod spomenika Njihovoj vernosti, u blizini Sokolskog doma, gde su se prisutni poklonili senima poginulih Subotičana u ratovima devedesetih godina.
Predsednik SUBNOR-a Grada Subotice, Aleksandar Toković, u svom obraćanju naglasio je da je 4. jul dan kada se sećamo odluke o podizanju opštenarodnog ustanka protiv fašističkog okupatora, što predstavlja jedan od temelja narodnooslobodilačke borbe.
„Taj ustanak bio je odgovor malog, ali ponosnog naroda, koji nije pristao ni na jedan ultimatum i koji se odlučio da se, na svaki mogući način, suprotstavi zlu koje je tada haralo porobljenom Evropom“ – rekao je Toković.
On je podsetio da je otpor počeo formiranjem partizanskih jedinica koje su vodile borbu protiv okupatora i dodao da je dužnost organizacije koju predstavlja da sećanje na te dane prenosi novim generacijama.
„Sloboda nije nešto što se sme relativizovati. Naša obaveza je da mladima prenesemo koliko je ona dragocena. Mnogi su dali svoje živote kako bismo danas živeli u miru i to ne sme biti zaboravljeno“ – poručio je Toković.
U moru venaca koji su položeni, izdvojio se jedan gest duboke lične boli i poštovanja. Zlatko Sič, sin poginulog borca sa Košara iz 1999. godine, došao je da oda počast svom ocu.
„Došao sam da položim venac svom tati. Poginuo je na prvoj liniji odbrane, na granici kod krvavih Košara. Hvala mu za sve što je učinio za mene i za ovu zemlju. Jednom me je pozvao i rekao mi samo: „Čuvaj mamu, ne brini, sve će biti u redu.“ Posle toga stiglo je obaveštenje o njegovoj pogibiji. Nisam mogao da prihvatim, ni ja, ni majka. Godinama smo čekali, nadali se da će se vratiti“ – ispričao je Zlatko.
Dodao je i da smatra kako njegov otac zaslužuje da barem jedna ulica u Subotici nosi njegovo ime: „Mislim da je dao dovoljno za ovu državu da se to nikada ne zaboravi.“
SUBNOR je u prethodnom periodu kroz literarne konkurse, filmske projekcije i javne časove učinio napore da mladima približi značaj antifašističke borbe i vrednost slobode.