Vojvodina je najmanje pošumljena teritorija Srbije, sa samo 6 posto od svoje ukupne površine. Nekada je ova plodna ravnica bila omeđena vetrozaštitinim pojasem, danas je to retkost. Upravo zbog značaja vetrozaštite, Subotičani su se organozovali da i ovog novembra daju svoj veliki doprinos sadnji drveća, kako bi umanjili eroziju plodnog tla vetrom, ali i podigli svest o važnosti ovakvih akcija.
Šume čuvaju ekosisteme, ublažavaju mikroklimatske ekstreme, poboljšavaju kvalitet vazduha i zemljišta, povećavaju prinose u poljoprivredi, smanjuju štete od poplava i suša, povoljno utiču na psihičko i fizičko zdravlje ljudi. Ovo je samo jedan mali deo benefita koji imamo od šuma. Zato su se Subotičani organizovali kako bi zasadili 100 sadnica.
Čuvati prirodu i odgovorno se ponašati prema njoj uči se od malih nogu. Jedan tata poveo je svoje dve ćerke koje će, kada drvo koje su posadile bude naraslo, s ponosom moći reći – ovo smo mi sadile.
Subotici nedostaje oko 120 kilometara drvoreda. U protekle tri godine zasađeno je 20 kilometara.
Subotičke šume devastirane su u poslednjih nekoliko godina. Vetrozaštitni pojasevi posečeni su, a ako dodamo da se erozijom tla gubi 5 milimetara plodnog humusa godišnje, a da je za ponovno obnavljanje jednom milimetra novog humusnog sloja potrebno nekoliko hiljada godina, lako je izračunati koliko dugo će Vojvodina biti plodna ravnica, a ne jalova pustara.
