Kao doba godine kada počinje novi proizvodni ciklus, jesen je presudna za unos mineralnih i organskih đubriva kojima se obezbeđuje dovoljna količina hraniva za pravilan rast i razvoj useva.
Poznate su preporuke stručnjaka da bi idealno bilo da se na svakoj parceli analizira zemljište, pa da se za svaku parcelu tačno ustanovi količina hraniva, prisutnih mikro i makro elemenata, te da se na osnovu potreba određene biljne vrtse unese količina gradivnih materija koja nedostaje.
S obzirom da u praksi ovo često nije moguće, korisno je znati koje količine hraniva zahteva određena biljna vrsta. Za planirani prinos od 7 tona pšenice ili 9 tona kukuruza, po hektaru je potrebno uneti oko 150 kilograma aktivne materije azota koji je nosilac prinosa, oko 80 kilograma fosfora i oko 80 kilograma kalijuma, dok je za uljanu repicu neophodan veći unos kalijuma.
Preporuka je da se u jesen, pred osnovnu obradu, unese kompletna količina fosfora i kalijuma. Kada je u pitanju azot, preporuka je da se unese jedna trećina ukupnih potreba u jesen, a dve trećine na proleće, pred setvu i tokom vegetacije.
U zavisnosti koja je formulacija veštačkog đubriva dostupna, treba preračunati koju količinu đubriva treba uneti. Ukoliko su poljoprivrednici u mogućnosti da unesu na njivu organsko đubrivo, stajnjak, korisno je znati da se unosom tone stajskog đubriva unosi u proseku 5 kilograma aktivne materije azota, kilogram i po fosfora i 6 kilograma kalijuma.
N. Đ.