blank

Studija pokazala da su očevi stariji od majki 250.000 godina

Naučnici su otkrili nov način da identifikuju prosečnu starost kada su se muškarci i žene reprodukovali tokom ljudske evolutivne istorije.

blank
Foto: Piksabej

Proučavajući DNK mutacije kod savremenih ljudi, naučnici su otkrili „prozor“ koji im omogućava da zavire 250.000 godina unazad.

„Kroz naše istraživanje na savremenim ljudima, primetili smo da možemo da predvidimo starost u kojoj su ljudi imali decu na osnovu tipova DNK mutacija koje su ostavili svojoj deci“, kaže koautor studije Metju Han, genomičar sa Univerziteta Indijana u Blumingtonu.

On dodaje da su ovaj model primenili na ljudske pretke da bi utvrdili koje su se godine preci rodili.

Otkrili su da su u poslednjih 250.000 godina ljudi dobijali decu sa 26,9 godina u proseku.

Prosečni očevi su uvek bili stariji od prosečnih majki, pokazalo je istraživanje, pri čemu muškarci postaju roditelji sa 30,7 godina, u poređenju sa 23,2 godine kada su u pitanju žene.

Ali razlika u godinama se smanjila u poslednjih 5.000 godina, dodaju istraživači, napominjući da najnovije studije pokazuju da je prosečna starost kada žene rađaju decu sada 28 godina. Čini se da je ovaj trend uglavnom vođen ženama koje imaju decu u starijim godinama.

Osim nedavnog porasta starosti majki, studija je otkrila izuzetnu doslednost u prosečnoj starosti novih roditelja tokom postojanja naše vrste. Nije se stalno povećavala od praistorije, izveštava tim, iako je tokom vremena bilo oscilacija.

Čini se da je prosečna starost pri začeću pala pre oko 10.000 godina, a istraživači kažu da bi to moglo da bude povezano sa brzim rastom stanovništva u to vreme, piše Science alert.

Zabeležena istorija seže nekoliko hiljada godina unazad u najboljem slučaju, a više informacija na nivou stanovništva poput ove teško je izvući samo iz arheoloških dokaza.

Kako se tajne naših predaka nalaze u svakom od nas danas, Han i njegove kolege našli su način da utvrde starost roditelja do sada, tražeći odgovore u prošlosti.

Nova studija se oslanja na otkriće „de novo“ mutacija – promenama DNK koje se pojavljuju u jednom članu porodice, pojavljuju se spontano, a ne nasleđuju se kroz porodično stablo.

Dok su radili na drugom projektu koji uključuje ove nove genetske promene i roditelje poznatog uzrasta, istraživači su primetili zanimljiv obrazac.

Na osnovu podataka prikupljenih ispitivanjem hiljada dece, obrazac i broj novih mutacija koje se formiraju kod roditelja, pre nego što se prenesu na njihovu decu, zavise od starosti svakog roditelja u trenutku začeća.

Ovo je omogućilo istraživačima da procene odvojena vremena muške i ženske generacije tokom 250.000 godina.

„Ove mutacije iz prošlosti se akumuliraju sa svakom generacijom i postoje kod ljudi danas“, kaže koautor studije i filogenetičar sa Univerziteta Indijana Ričard Vang.

On kaže da sada mogu da identifikuju te mutacije, da vide kako se razlikuju kod muških i ženskih roditelja i kako se menjaju u zavisnosti od starosti roditelja.

„Priča o ljudskoj istoriji sastavljena je iz različitih izvora: pisanih zapisa, arheoloških nalaza i fosila“ kaže Vang, i dodaje da „naši genomi, DNK koja se nalazi u svakoj od naših ćelija, nude neku vrstu rukopisa ljudske evolutivne istorije“.

Vang takođe dodaje da nalazi iz genetske analize potvrđuju neke stvari koje su već znali iz drugih izvora, ali nude i bogatije razumevanje demografije drevnih ljudi.

Studija je objavljena u časopisu Science Advances.

N1

Imaš priču? Imaš vest? Budi i ti reporter!

Javi nam se!

Podelite vest sa prijateljima:

blank

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

blank
blank

Povezane vesti

Portal Subotičke.rs koristi kolačiće u cilju optimizacije funkcionalnosti i sadržaja sajta.
Korišćenjem portala prihvatate upotrebu kolačića.