U organizaciji Udruženja bunjevačkih Hrvata i Grada Subotice danas je održana centralna svečanost 111. Dužijance. Svečanost je počela u Crkvi Svetog Roka, kolevci Dužijance, odakle su bandaš Daniel Kujundžić i bandašica Kristina Matković u povorci krenuli do Katedrale Svete Terezije Avilske.
U katedrali je održano svečano misno slavlje, a zatim je povorka nastavila do centralnog gradskog trga. U povorci su učestvovala folklorna i kulturno-umetnička društva iz Subotice i okoline, bandaši i bandašice iz okolnih mesta i konjanici. Zatim je na gradskom trgu gradonačelniku Stevanu Bakiću uručen hleb od novog žita.
Bakić je naveo da je ova tradicija jednostavna, ali puna snažne simbolike.
‒ Od pradavnih vremena, kada je ljudski rod počeo da obrađuje zemlju hleb je simbol velikog truda, rada i volje za opstankom i rastom čoveka i njegove zajednice. Sam Gospod nam, u molitvi kojoj nas je naučio, poručuje da od Njega tražimo hleb nasušni, kao jedino što nam od materijalnog zaista treba. Bez svega se može, ali bez hleba ne. Zato je žetva i danas tako važna – poručio je Bakić.
‒ Danas smo zahvalni na izobilju i blagodetima savremenog doba, ali ostajemo blagorodni i precima, koji su svojim teškim i vrednim radom prehranili nebrojene generacije koje su stvarale Suboticu i ostavili nam je kao najlepše nasleđe i besceni dar ‒ naveo je i čestitao svim građanima uspešnu žetvu, te im poželeo da sa radošću ubiru plodove svog rada.
Bandaš i bandašica će u 19 časova na Kerskom groblju posetiti grob Blaška Rajića, osnivača Dužijance, a u 20 časova na Trgu slobode počinje Bandašicino kolo.
Centralnoj cvečanosti Dužijance su od proletos do danas prethodili blagoslov žita, festival dečjeg stvaralaštva „Deca u Dužijanci”, preskakanje vatre, takmičenje risara, radionice pravljenja tarane, ali i Dužijance u Žedniku, Bajmoku, Tavankutu, Maloj Bosni, Đurđinu i Ljutovu. Iduće subote će pak Dužijanca biti održana u Baji, kako bi i Mađarskoj bio predstavljen kulturni i duhovni sadržaj ove tradicije.
Dužijanca, praznik kojim se obeležava kraj žetve i napornog rada u Subotici ima tradiciju dugu više od sto godina i njen značaj više nije samo duhovni, već i kulturni i turistički.