U Velikoj većnici Gradske kuće danas je održan otvoreni sastanak za sve učesnike javne rasprave o izmeni Statuta Grada Subotice povodom uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu.
Predsednik Skupštine grada Subotice Balint Pastor naveo je da je od 9. aprila, kada je započeto prikupljanje predloga, do danas, stiglo osamdeset i osam predloga, sugestija i podnesaka građana u vezi sa bunjevačkim jezikom i njegovom mogućom službenom upotrebom.
Šef kabineta gradonačelnika Sava Stambolić je, u ime predlagača gradonačelnika Stevana Bakića, naveo da je predlog da se bunjevački uvede kao službeni jezik u Subotici zasnovan na pravnim argumentima i argumentima bunjevačke nacionalne manjine da ostvare svoja prava.
– Cilj je bio da se bunjevačka nacionalna manjina uvede u jednak položaj kao i druge značajnije manjine u Subotici, da se na osnovu onoga što su oni postigli kroz standardizaciju svog jezika u proteklih dvadeset godina i kroz druge njihove napore u okviru Nacionalnog saveta prosto omogući. Da se faktičko stanje, da u Subotici po popisu iz 2011. ima skoro sedam hiljada govornika bunjevačkog jezika, da i zvanično omogućimo tim govornicima da se obraćaju gradu Subotici i da imaju mogućnost da koriste svoj jezik i u opštenju sa gradskim institucijama – poručio je Stambolić.
Predsednica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine Suzana Kujundžić Ostojić navela je da je velika stvar za Bunjevce što se na jednoj javnoj raspravi takve tematike okupio tako veliki broj ljudi.
– Mi smo standarizovali svoj jezik, ne želeći bilo kome šta drugo da uzimamo, ali svakako da čuvamo ono što je naše. Žao mi je što to nailazi na ovakve rasprave, ali sa druge strane, mi ne možemo odustati ni od sebe ni od svog jezika da bi drugi bili zadovoljni. To ne rade ni drugi. Ovo nije nikakav presedan u Republici Srbiji, to se dešavalo i u drugim opštinama, samo se ovde kod nas pravi, rekla bih, jedna predstava – navela je Kujundžić Ostojić.
Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov ukazao je na, kako je naveo, političku konotaciju ovog procesa.
– Postoji govor. Postoji dijalekt. Novoštokavska ikavica je deo i hrvatskog jezičkog korpusa. Od ranije do danas. Ono što postoji kao govorni čin, kao govorna činjenica kod određenog broja ljudi, ne znači da on može biti i jezik u sociolingvističkom smislu. Možemo imenovati sve svime, ali to ne znači da nešto postoji – poručio je Žigmanov.
Član Saveza bačkih Bunjevaca i predavač bunjevačkog jezika Dragan Kopunović naveo je da Bunjevci na ovom prostoru žive vekovima, da imaju svoj jezik, zastavu, grb, himnu…
– Praktično uvođenjem bunjevačkog jezika samo će se ispraviti jedna istorijska nepravda koja je prema Bunjevcima učinjena. Mi čekamo taj trenutak da se to ozvaniči i da Bunjevci konačno postanu ravnopravni u našem gradu – poručio je Kopunović.
Raspravi su prisustvovali diplomatski predstavnici, predsednice nacionalnih veća i saveta, članovi i čelnici kulturnih ustanova i udruženja Hrvata i Bunjevaca, kao i mnogi drugi zainteresovani građani.