Ideja o realizaciji nastave u srednjim školama postoji već godinama. Pošto je 2019. izašao nastavni plan u Prosvetnom glasniku, predmet je ponuđen srednjoškolcima kao izborni
Bunjevački jezik vraćen je u srednje škole, jezik je standardizovan i ovom školskom predmetu omogućeno je da sa bunjevačkog govora postane bunjevački jezik. Više o ovome saznali smo od profesorice Jadranke Tikvicki, predsednice Odbora za obrazovanje, pri Nacionalnom savetu bunjevačke nacionalne manjine.
Polaznici nastave bunjevačkog jezika sa elementima nacionalne kulture
U kojim školama u Subotici postoji mogućnost da đaci uče/neguju bunjevački jezik i kakva je zainteresovanost i ko sve može da pohađa nastavu iz ovog nastavnog predmeta?
Tikvicki: Bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture od ove školske godine imaju mogućnost da pohađaju učenici Tehničke škole „Ivan Sarić”, Hemijske škole „Lazar Nešić” i Politehničke škole. Zainteresovanost učenika je solidna, s obzirom da Bunjevački nacionalni savet nije bio u prilici da predstavi ovaj predmet zbog epidemiološke situacije u zemlji. Ovaj nastavni predmet mogu da pohađaju svi zainteresovani učenici, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Kako su nastajali planovi i programi i udžbenici bunjevačkog jezika?
Tikvicki: Ideja o realizaciji nastave u srednjim školama postoji već godinama. Pošto je 2019. izašao nastavni plan u Prosvetnom glasniku, predmet je ponuđen srednjoškolcima kao izborni. Udžbenici za srednje škole su tek u izradi. Udžebenici će biti štampani kada se obezbede sredstva za njih.
Jesu li đaci bili u mogućnosti da pohađaju onlajn nastavu?
Tikvicki: Ove školske godine svi izborni predmeti se realizuju posredstvom onlajn nastave, pa tako i bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture. Nacionalni savet je omogućio svi učenicima koji prate nastavu da se upoznaju na zajedničkom času koji je prošlog meseca.
Kako je došlo do toga da se učenje bunjevačkog jezika vrati u srednje škole posle sto godina?
Tikvicki: Nije bilo lako vratiti bunjevački jezik u škole. Posle toliko godina trebalo je sve početi ispočetka. Standardizovati jezik, napisati udžbenike, napraviti nova učila, prikupiti literaturu. Dakle, oživeti ovaj jezik u svim instutucijama i vratiti ga na mesto koje mu je nekad pripadalo. Najpre smo imali bunjevački govor, da bismo posle standardizacije dobili jezik koji našu zajednicu čini ravnopravnom sa ostalim nacionalnim zajednicama. Činjenica da danas imamo jezik omogućava nam da sačuvamo naš nacionalni identitet.
Jesu li đaci zainteresovani da prate vannastavne aktivnosti i manifestacije čime dodatno neguju svoju kulturu?
Tikvicki: Đaci se rado uključuju u aktivnosti koje će im doneti neka nova iskustva. Naši časovi omogućavaju učenicima da na različite načine ispoljavaju kreativnost, bilo da je reč o likovnim, literarnim ili nekim drugim umetničkim radovima.
Kakva su očekivanja i planovi u budućnosti u vezi sa nastavom bunjevačkog jezika?
Tikvicki: Planovi su nam da povećamo zaiteresovanost učenika za naš predmet. Pošto je bunjevački jezik deo svakodnevne komunikacije velikog broja naših sugrađana, zašto ga onda ne bismo izučavali i otkrivali njegovu lepotu po kojoj je naš kraj prepoznatljiv.
Foto: “Jutjub”, printskrin