Humanitarno-ekološka akcija „Čepom do osmeha” bavi se sakupljanjem plastičnih čepova, a radi pomoći i pružanja podrške deci sa smetnjama u razvoju i/ili invaliditetom. Sakupljeni čepovi bivaju transportovani u reciklažne centre, a ostvarenim novčanim sredstvima kupuju se različita namenska pomagala. Do sada je sakupljeno preko 500 tona plastičnih čepova i obezbeđeno 56 pomagala za decu širom Srbije
Plastični čep je samo jedan simbol. Simbol koji označava brigu o zaštiti životne sredine, negovanje volonterskog duha, humanost, solidarnost, empatiju i simbol kojim se podstiče edukacija o separaciji otpada i reciklaži. Sa odvajanjem plastičnog čepa u domaćinstvu, zapravo smo postavili osnove i usadili naviku za vršenjem primarne selekcije otpada.
Uprkos naporima da se uticaj šumskih požara svede na minimum, do oktobra 2020. u Evropskoj uniji je izgorelo više od 400 hektara prirodnih površina – dvostruko više od proseka u poslednjih 12 godina. Šume širom sveta su pod već dovoljno velikim pritiskom potreba i očekivanja čoveka, a požari su dodatna pretnja. Produženi toplotni talasi, povećanje temperature i sve veće suše utiču na pojavu požara. Pored štete ogromnih razmera, požari se sve više približavaju stambenim područjima i oduzimaju ljudske živote.
Ovog leta, požari u mediteranskim zemljama su zastrašujući. U avgustu, kada je u Siciliji izmereno 48.8°C, Italija je dostigla najvišu temperaturu u Evropi do sada. Požari su goreli tokom celog meseca jula. Direktor Odeljenja za šume, Charalambos Alekandrou, opisao je šumski požar u Kipru kao najgori požar u istoriji te zemlje. Kolone dima mogle su se videti iz glavnog grada Nikozije udaljenog 75 kilometara.
Četiri osobe su poginule, brojne kuće uništene, a sela evakuisana dok su jaki vetrovi raspirivali plamen. Prema kiparskom ministarstvu životne sredine, više od 50 kvadratnih kilometara šuma i poljoprivrednog zemljišta je oštećeno. Požari u Grčkoj su označeni kao prirodna katastrofa bez presedana. U Turskoj, hiljade ljudi je napustilo svoje domove i turističke destinacije usled velikih požara.
Prema podacima Vatrogasnog saveza Srbije, u 98 odsto slučajeva čovek je izazivač šumskog požara. Evo nekoliko najboljih saveta kako biste izbegli slučajno pokretanje požara:
– Držite svoja vozila dalje od suve travе. Izduvna cev automobila može da dostigne temperaturu do 600°C. Takođe, loše održavanje automobila u jeku leta može predstavljati rizik od varnica ili curenja goriva.
– U prirodi kuvajte bezbedno. Postavite kamenje po ivici da se ne bi širilo i spalite svo drvo u pepeo pre nego što odete, pazeći da proverite da nema više žeravice.
– Odložite cigarete i druge upaljene predmete na bezbedan način.
– Koristite pepeljaru i držite upaljače i šibice na sigurnom mestu.
– Ne priređujte vatromet. Probajte konfete ili disko svetla umesto vatrometa. Čak i jedna iskra može doseći temperaturu do 2000 ℃.
– Pokupite staklene boce. Staklo, može izazvati ekstremnu toplotu pri odbijanju sunca, uzrokujući paljenje obližnje suve trave ili žbunja.
– Ne palite strnjiku. Zastareli način uklanjanja žetvenih ostataka predstavlja veliki rizik po život i zdravlje građana i imovinu, nanosi velike štete poljoprivredi, životnoj sredini i prirodi. Ovakvo uklanjanje strnjike zakonom je zabranjeno i kvalifikuje se kao krivično delo, a za počinioce su predviđene visoke novčane kazne. Nasuprot uvreženom mišljenju, paljenjem strnjike nanosi se šteta u poljoprivredi, jer se visokim temperaturama požara uništavaju korisni mikroorganizmi u gornjim slojevima zemljišta i smanjuje njegova plodnost, a takođe se smanjuje sadržaj humusa u zemljištu i uništava celokupan azot koji je potrebno naknadno nadomestiti đubrenjem.
Zagrevanjem zemljišta pri paljenju slame izgori, zavisno o sadržaju humusa u zemljištu, i do 3 tone humusa po hektaru, a za stvaranje 1 cm humusa potrebno je 100 godina, dok se paljenjem nepovratno izgubi, odnosno vraća u atmosferu, oko 6 kg azota po toni slame.
Spaljivanjem strnjike ne smanjuje se samo kvalitet zemljišta, već se požar neretko proširi na okolinu uništavajući čitave ekosisteme, ugrožavajući lovnu divljač, divlje biljne i životinjske vrste, devastirajući zaštićena područja.
U akciji „Čepom do osmeha“ učestvuje preko 2.000 aktivnih volontera i 25 angažovanih koordinatora u svim većim gradovima zemlje. Koordinatori za grad Suboticu su Marijana Vidović, njen suprug Goran i sinovi Miloš i Luka Vidović.
Za sve informacije u vezi sa akcijom „Čepom do osmeha“, građani se mogu obratiti na brojeve centrale – 069/31-13-100 i 069/31-13-107, imejlom na: [email protected], posredstvom društvenih mreža „Fejsbuk“ i „Instagram“, ili putem internet-stranice cepomdoosmeha.org.rs.
Spisak mesta na kojima Subotičani mogu da ostave sakupljene čepove:
Naselje Prozivka
– Mesna zajednica Bajnat
– Dm drogerie markt
– Stambena zajednica Braće Radić 156
– Restoran „Babys“
Naselje Ker
– Benzinska pumpa „Euro-Petrol“ u Ulici Otmara Majera
– Restoran „Dvor“
Teslino naselje
– Restoran „Rene“
– Zdrava hrana „Taki plus“
– Samousluga „Crni Džo“
Naselje Aleksandrovo
– Apoteka Ogranak 16
Centar grada
– Apoteka „Higija Su“
– Zdrava hrana „Sunčev cvet“
– Dm drogerie markt na Korzou
– Apoteka Ogranak 2, kod Sinagoge
– Zdrava hrana „Bioteka“, kod Mlečne pijace, u dvorištu
– Knjižara “ForA4“ u Arsenija Čarnojevića
– Glavna autobuska stanica, čekaonica
– Ambulanta kod Železničke stanice
– Dispanzer (dečije, školsko, zubno odeljenje i odeljenje ginekologije)
– Apoteka Ogranak 17, Matije Gupca
Novo selo
– Cvećara „Buket i Paket“
– Samousluga „TIM market“
Mali Bajmok
– Samousluga „IT Dora“