Pred Višim sudom u Subotici sedmu godinu traje suđenje zbog odluke grada iz 2007. godine kojom je oko 700 hektara državnog zemljišta dato Srpskoj pravoslavnoj, Rimokatoličkoj i Evangeličkoj hrišćanskoj crkvi na korišćenje bez naknade, a do, kako glasi odluka, kraja procesa restitucije.
Republičko javno pravobranilaštvo, odeljenje u Subotici, smatra da je ova odluka grada bila protivzakonita te je pre sedam godina pokrenulo pravne mehanizme da se ona stavi van snage. Gradsko pravobranilaštvo zastupa valjanost ove odluke, isto kao i umešač u ovom postupku, advokat Bojan Uzelac, koji na sudu zastupa interese sve tri crkve.
Jedan od osnovnih problema u ovom dugotrajnom i složenom postupku jeste da se utvrdi koje su katastarske parcele tačno crkvi oduzete nacionalizacijom, a koje katastarske parcele su joj u međuvremenu vraćene u procesu restitucije. Na poslednjem ročištu koje je održano ove sedmice svedočila je Andrijana Kermeci, diplomirani inžinjer geodezije iz subotičkog odeljenja Republičkog geodetskog zavoda. Kermecijeva je potpisala dopise koji su sredinom ove godine dostavljeni na zahteve suda, ali, kako je objasnila, predmet je radila druga službenica. Na pitanje pravobranioca Ljiljane Miljanović da se tačno objasni rečenica iz dopisa o mogućim odstupanjima, Kermecijeva je rekla da prema objašnjenju kolega koje se bave tim predmetima, isti katastarski brojevi su u različitim vremenskim periodima davani različitim parcelama, otuda su moguća odstupanja.
Nastavak suđenja odložen je za neodređeno vreme pošto će aktuelni postupajući sudija Olga Joksović od naredne godine suditi na krivičnim predmetima. To znači da će suđenje u ovom slučaju „crkvene zemlje” preuzeti peti sudija.
Republičko javno pravobranilaštvo je još 2014. godine od Ustavnog suda tražilo da ukine odluku grada, ali se sud oglasio nenadležnim. Nakon toga, Republičko javno pravobranilaštvo je pokrenulo postupak pred Osnovnim sudom u Subotici, koji je presudilo u korist grada Subotice. Na Višem sudu ta odluka je preinačena u korist Pravobranilaštva, nakon čega se grad žali Apelacionom sudu, koji je podržao presudu Osnovnog suda. Pravobranilaštvo nakon toga traži izjašnjenje Vrhovnog kasacionog suda koji ukida odluku Apelacionog suda. Zbog toga je marta 2019. godine sudski postupak krenuo ispočetka pred Višim sudom u Subotici.
U međuvremenu sud je takođe stavio i privremenu meru zabrane raspolaganja tako da se 700 hektara državnog zemljišta poznato kao „crkvena zemlja” ne izdaje u zakup, od koga bi se stekao prihod od oko 140.000 evra godišnje za sva tri nivoa vlasti, od republike do grada.
Pre sudskih postupaka pitanje davanja po 300 hektara Srpskoj pravoslavnoj i Rimokatoličkoj crkvi i oko 70 hektara Evangeličkoj hrišćanskoj crkvi dva puta je bilo na dnevnom redu skupštine grada, ali i pored toga što se odluka donosila s različitim rasporedom političkih snaga, nijednom nije formirana većina dovoljna za obaranje odluke grada iz 2007. godine. To je tada izazvalo veliki revolt poljoprivrednika koji su tvrdili da su odbornici glasali u interesu onih koji obrađuju ovu crkvenu zemlju.
U ovom postupku pred Višim sudom u Subotici s obe strance sudnice su u suštini predstavnici državne i lokalne vlasti, uz zastupnika crkvene kao umešača, pa su i u dokazni postupak i kao svedoci uključeni predstavnici državnih institucija, Agencije za restituciju i Republičkog geodetskog zavoda.
Politika